POVIJEST AKADEMIJE:
Povijest Akademije

Počeci višeg i visokog glazbenog obrazovanja u Istri

Slijedom reforme nastavničkih škola, koja je u SR Hrvatskoj provedena početkom 60-tih godina prošloga stoljeća, a prema kojoj su svi nastavnici osnovnih škola trebali imati višu stručnu spremu, Učiteljsku školu V. C. Emin u Puli naslijedila je Pedagoška akademija. Nekoliko godina kasnije, 1965./66. na Pedagoškoj akademiji u Puli, prva generacija studenata upisala je dvogodišnji studij muzičkog odgoja. Nastava se od 1969./70. izvodila po nastavnom planu i programu koji je bio zajednički za sve pedagoške akademije u SR Hrvatskoj.

Kako je navedeno u ciljevima i zadacima Nastavnog plana i programa iz 1969. godine „ Katedra za muziku treba da formira buduće nastavnike muzičkog odgoja i rukovodioce muzičkih amaterskih društava. Zbog toga je potrebno da studenti:

  • usvoje osnovne spoznaje o muzici te da svladaju tehniku pjevanja s lista i tehniku bilježenja melodija;
  • slušno, teoretski i praktično ovladaju tehnikom višeglasja kako bi se osposobili za razumijevanje strukture muzičkog djela i za samostalnu primjenu u praksi;
  • svladaju čitanje muzičkog ritma, tehniku taktiranja i interpretaciju te da se osposobe za vođenje pjevačkih zborova i vokalno-instrumentalnih ansambla (sastava);
  • upoznaju i uoče značajke muzičkih epoha i njihovih predstavnika u kontinuitetu;
  • prouče osnovne zakone i oblike arhitektonike muzičkog djela;
  • praktično primjenjuju poznavanje osnovnih zakona tvorbe muzičkog djela;
  • steknu sposobnost stvaranja harmonijske pratnje bez prethodne pripreme i da upoznaju mogućnosti slobodne harmonijske improvizacije;
  • steknu vještinu u aranžiranju kompozicija za različite izvođačke sastave;
  • skupnim izvođenjem muzike s vokalnog i vokalno-instrumentalnog područja praktično upoznaju djela svih muzičkih epoha;
  • steknu tehniku potrebnu za izvođenje klavirskih kompozicija raznih muzičkih epoha, skrećući osobitu pažnju na njihovu svrsishodnost u nastavnom procesu osnovne škole;
  • svladaju sviranje na gitari u tolikoj mjeri da mogu pratiti jednostavne dječje pjesmice;
  • steknu sposobnost sviranja vokalnih i lakih instrumentalnih, odnosno vokalno-instrumentalnih partitura;
  • ovladaju muzičko-odgojnim principima i tehnikama rada za uspješno provođenje muzičko-odgojne prakse“.

Završetkom studija stjecao se naziv: nastavnik muzičkog odgoja.

Studij Glazbenog odgoja

Razvitkom i napretkom školstva i života, kao i ostale obrazovne institucije u SRH, tako je i Pedagošku akademiju u Puli školske godine 1977./78. zahvatila nova reforma obrazovanja. Naime, Pedagoške akademije, kao više škole, nisu više mogle egzistirati jer je za sve studijske grupe koje su se u njima obrazovale (osim, do daljnjega, razredna nastava i predškolski odgoj) bilo potrebno visoko obrazovanje. Slijedom toga pokrenuto je niz društvenih i stručnih aktivnosti kako bi se (uz još neke studijske grupe) iznašlo rješenje nastavka obrazovanja učitelja glazbe u Puli.

Proces transformacije nastavničkih ustanova iz više u visoku školu na području istarsko primorske regije (zajednice općina Rijeka) rezultirao je osnivanjem Pedagoškog fakulteta u Rijeci (sa statusom radne organizacije) koji je imao dvije OOUR (osnovne organizacije udruženog rada): znanstveno-nastavne djelatnosti u Rijeci i nastavne djelatnosti u Puli.

Tako je, uz veliko i nesebično zalaganje prof. Zvonimira Ivančira, pod okriljem Pedagoškog fakulteta u Rijeci i uz stručno-mentorsku pomoć Muzičke akademije iz Zagreba, školske godine 1979./80. otvoren četverogodišnji studij Glazbenog odgoja. Time je Pula, nakon Splita postala drugi centar izvan Zagreba sa četverogodišnjim studijem Glazbenog odgoja. Pulski Odjel glazbenog odgoja jedini je u Hrvatskoj organizirao i izvodio studij uz rad. Ta se praksa uz povremene prekide zadržala sve do 2005. godine, od kada se nastava organizira po bolonjskom procesu.

Završetkom studija stjecao se naziv: profesor glazbenog odgoja.

Studij Glazbene kulture

Studij Glazbenog odgoja izvodio se po Planu i programu VIII. odjela Muzičke akademije u Zagrebu sve do 1996. godine. Te je godine od nadležnih institucija Republike Hrvatske odobren Nastavni plan i program studija Glazbene kulture koji se izvodio na Pedagoškom fakultetu u Puli, sastavnici Riječkog sveučilišta.

Iz navedenoga se može zaključiti da je pulska visokoškolska obrazovna institucija vrlo brzo napredovala i od OOUR-a nastavne djelatnosti Pedagoškoga fakulteta Rijeka, ubrzo dobila status znanstveno-nastavne djelatnosti, a potom i sama postala samostalna kao Pedagoški fakultet u Puli, odnosno, jedna od sastavnica riječkog sveučilišta. Studij Glazbene kulture koji je otpočeo na Pedagoškom fakultetu, preimenovanjem ustanove u Filozofski fakultet, nesmetano nastavlja s radom kao jedan od odsjeka Filozofskog fakulteta u Puli.

"Profesor glazbene kulture može kroz studij steći dovoljno široko glazbeno obrazovanje za rad u nastavi glazbe u osnovnoj školi, gimnaziji (i svakom drugom tipu neglazbene škole gdje se glazba pojavljuje u programu) te za nastavu solfeggia u osnovnoj glazbenoj školi. Njegovo obrazovanje omogućuje mu uspješno vođenje amaterskih zborova i instrumentalnih sastava te drugih glazbenih aktivnosti. Može djelovati i kao glazbeni suradnik u različitim prigodama koje nisu samo glazbenog karaktera (novine, rado, TV i sl.)" (Nastavni plan i program iz 1996. godine).

Završetkom studija stjecao se naziv: profesor glazbene kulture.

Studij Klasične harmonike

U Hrvatskoj se, zahvaljujući prije svega velikom entuzijazmu i neumornom radu pedagoga, dirigenta i aranžera Stanka Mihovilića, grad Pula promovira kao jedno od najznačajnijih središta cjelokupnoga događanja vezanog za razvoj harmonike i njenu popularizaciju. Stoga je razumljivo da je inicijativa i želja za unaprjeđenjem nastavnog procesa i kvalitetnijim obrazovanjem glazbenika harmonikaša potekla iz Pule, što je i rezultiralo otvaranjem studija harmonike na tadašnjem Pedagoškom fakultetu, 1993. godine. 

Odjel za glazbu 

Reforma koja je zahvatila visokoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj, rezultirala je izradom novog Plana i programa preddiplomskog i diplomskog studija Glazbene pedagogije i Klasične harmonike prema bolonjskom procesu, odnosno ECTS sustavu, prosudbom kojeg je Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa 2005. godine izdalo dopusnicu Filozofskom fakultetu u Puli, Sveučilišta u Rijeci, za izvođenje navedenih studija.

Već godinu dana kasnije, 2006. godine, došlo do novog ustroja visokoškolskih institucija u Puli. Osnovano je Sveučilište Jurja Dobrile u Puli u čijem sastavu djeluje Odjel za glazbu s dva odsjeka: Odsjek za klasičnu harmoniku i Odsjek za glazbenu pedagogiju.

Akademske godine 2014./2015. na Odjel se upisuje prva generacija studenata novog, trećeg Odsjeka, Solo Pjevanja. 

Muzička akademija u Puli

Odlukom Senata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli od 30.09.2014. godine, Odjel za glazbu mijenja naziv i postaje Muzička akademija u Puli. 

Nastavnici koji su predavali na Odsjeku glazbene kulture

Stalno zaposleni:

  • Nikola Debelić
  • Vera Hajdarović
  • Zvonimir Ivančir
  • Vesela Opalić
  • Nevio Prenc
  • Nataša Leverić-Špoljarić
  • Mirna Marić
  • Vitalij Muntjan
  • Dušan Nožica
  • Ivan Žan 

Vanjski suradnici Odjela za glazbenu pedagogiju, Odsjek za glazbenu kulturu i Odsjek za klasičnu harmoniku:

  • Radmila Bikić Magdić
  • Vladimir Boljunčić
  • Igor Gjadrov
  • Davorin Hauptfeld
  • Miroslav Homen
  • Nello Milotti
  • Stanko Mihovilić
  • Dušan Prašelj
  • Čedna Osip
  • Nadia Pikunić
  • Neven Radaković
  • Eva Sedak
  • Margareta Togunjac
  • Oriana Vozila
  • Slavko Zlatić