U Puli se po drugi puta održao Drugi međunarodni simpozij glazbenih pedagoga pod skupnim nazivom U svjetlu sadašnjih i budućih promjena, u organizaciji Odsjeka za glazbenu pedagogiju unutar Odjela za glazbu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Prije dvije godine pokrenula ga je dr. sc. Sabina Vidulin-Orbanić s namjerom okupljanja glazbenih pedagoga, znanstvenika i praktičara koji bi svojim istraživanjima, inovacijama i konkretnim prijedlozima unaprijedili glazbeno-pedagošku teoriju i praksu. Obzirom da smo suvremenici vremena obilježenog naglim razvojem novih komunikacijsko-informacijskih tehnologija i sukladno tome novim načinima usvajanja znanja, ukazuje se potreba da se nanovo sagleda smisao i budućnost nastavne prakse na području glazbe. Bilo je to polazište teme simpozija Glazbena nastava i nastavna tehnologija: mogućnosti i ograničenja, a njene su osnovne sugestije: osuvremeniti nastavna sredstva i pomagala, sukladno pristupiti različitim metodičkim rješenjima i oblicima rada, primijeniti mogućnosti suvemene tehnike, te reinterpretirati program i sadržaje. Na simpoziju, koji se održavao u Svečanoj dvorani Tone Peruška na Sveučilištu Jurja Dobrile i dvorani Odjela za ekonomiju i turizam, sudjelovalo je dvadesetpetero izlagatelja iz Hrvatske i inozemstva, različitog glazbenopedagoškog zvanja, zanimanja i usmjerenja. Radovi, znanstveni, pregledni, stručni, te prikazi, dotiču područja glazbenog obrazovanja od vrtića do visokog školstva, a donose širok spektar raznolikih tema. Dvodnevna događanja bila su raznovrsna, a obuhvatila su - osim izlaganja - radionicu, forum studenata, koncerte, izložbe i promociju knjige.

Vrijednost suvremene tehnologije u unapređivanju nastavnog procesa današnjice apostrofirale su prije svih u zajedničkom radu Mediji u nastavi: pedagoško-muzikološki aspekti Lada Duraković (ujedno i članica organizacijskog odbora) i Sabina Vidulin-Orbanić (ujedno i predsjednica programskog i organizacijskog odbora). Zagovaranje primjene multimedije na visokoškolskim ustanovama temelje na rezultatima provedenoga empirijskog istraživanja koje ukazuju na to da multimedija omogućava bolje upoznavanje i razumijevanje gradiva, a mogućnosti njezine primjene objasnile su kroz korelaciju kolegija Metodika nastave glazbe, Povijest glazbe i Upoznavanje glazbene literature. Ivančica Hinek (Učinci primjene audio uređaja za reprodukciju zvuka (CD playera) u realizaciji glazbenog diktata u nastavi solfeggia) - u svom izlaganju te praktično u radionici koju je ostvarila s učenicima pulske Srednje glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova - predočila je da slušna analiza (ulomaka) skladbi različitih stilova i žanrova u izvornoj izvedbi pomoću audio uređaja za reprodukciju zvuka, motivira učenika na vještinu bilježenja glazbenoga diktata, te usmjerava ga na otkrivanje sastavnica koje čine glazbeno djelo, osvještavajući tako i njegovo razumijevanje. Hibridni tečaj blok-flaute (pilot projekt) predstavio je Branko Škara koji je pomno osmislio način e-učenja blok-flaute, već pokrenut i dostupan na mrežnim stranicama; isti doduše ne zamjenjuje ulogu nastavnika, ali svakako reorganizira nastavni proces, a osobito je koristan (većinom odraslim) osobama da učenjem ispune svoje kratko slobodno vrijeme. Kako se i zašto u nastavi mogu koristiti suvremene tehnologije (internet, softweri, audio i video uređaji itd.) iskazali su i Sofija Cingula: Nove tehnologije u podučavanju pjevanja, Nikolina Matoš: Uloga videokomponente u suvremenoj nastavi metodike teorijskih glazbenih predmeta, Michele Biasutti / Italija: Načini uporabe tehnologije u području glazbenoga obrazovanja, a svoje je istraživanje izložila i Branka Rotar Pance /Slovenija: Mladež, glazba i moderne tehnologije u glazbenom podučavanju.

Dio radova bavio se analizom multimedijalnih sredstava (kao što digitalni resursi, web izvori, animirani filmovi) kojima nastavnik može nadopuniti nastavne aktivnosti. Njihovi su autori Katarina Zadnik /Slovenija (Uporaba web izvora i sadržaja u nastavi glazbene kulture u srednjoj školi), Brad Hansen / USA (Hibridno/integrirano glazbeno poučavanje: predmet glazbene kulture popraćen web aktivnostima), Sebastian Bielicke /Njemačka (Odabrane tipologije učenika i učenja u odnosu na digitalne resurse na nastavi pjevanja) koji je povezao poznatu iskustvenu teoriju s potrebom novoga načina poučavanja mlade generacije digitalnoga doba, Snježana Dobrota (Primjena obrazovne tehnologije u glazbenoj nastavi), koja je analizirala obrazovnu ostvarivost glazbenih igara Četiri godišnja doba i Čarobna frula, te Ivana Paola Gortan-Carlin i Tamara Sapanjoš (Glazba i animirani filmovi: mogućnost korištenja medija u glazbenom odgoju) na primjeru animirane serije Little Einstein.

Učenje glazbe povezivanjem s drugim načinima izražavanja ili percepcije otvara čitav niz pitanja i osmišljavanja metoda, prisutnih kako u prijašnjim tako i u suvremenim nastavnim tehnologijama. Kako u praksi ostvaruje didaktičke metode koje su još tijekom 20. stoljeća razvili E. J. Dalcroze i C. Orff obrazložila je Bernarda Rakar / Slovenija (Utjecaj pokreta na glazbeno opažanje u osnovnoškolskom glazbenom obrazovanju). Bogdana Borota / Slovenija (Interaktivno učenje u informatičkom okruženju 'Glazbeni format slike, ritam') je naglasila pozitivne implikacije interaktivnog poučavanja koje potiče rane procese glazbene pismenosti, na primjeru računalnog okruženja kojega je sama koncipirala; rad se temelji i na istraživanjima rezultata provedenog u trećem razredu osnovne škole u Sloveniji. Davorka Radica (Uloga vizualne predodžbe glazbenog prostora i vremena u učenju i razumijevanju glazbe) je propitala ulogu i utjecaj vizualnih sadržaja na formiranje glazbenog mišljenja i usvajanje glazbenih pojmova te pokušavala odrediti pojam „glazbeno vizualno“, a rad potkrepljuje primjerima skladateljskih mišljenja, glazbenih disciplina i pojmova. Autorica smatra da je glazbena vizualnost prije svega povezana s doživljajem glazbenoga prostora, pa njeno osvještavanje doprinosi boljem razumijevanju novih glazbenih dimenzija osobito u glazbi 20. stoljeća do danas; vremenska dimenzija i svi elementi s njom povezani (ritam, glazbeni oblici), s druge strane, ispravnije je shvaćena bez uporabe vizualnih predodžbi.

O suvremenom industrijskom društvu i mjestu glazbe u njemu govorio je Martin Sigmund / Austrija (Učenje glazbe u iskustveno orijentiranom društvu). Otvoren pristup posebnim potrebama djeteta u svom pedagoškom radu ostvaruje Tihana Škojo (Personalizirano učenje kao sastavni dio nastave solfeggia slijepih učenika), promišljajući o novim mogućnostima u budućem podučavanju slijepih učenika pomoću prilagođene računalne opreme koja će osuvremeniti postojeću nastavu. Kako suvremeni mediji mogu nadopuniti znanje učenika, ali ne i zamijeniti "živo izvođenje" glazbe te vizualno osmisliti tematski koncert na primjeru vlastite prakse prikazala je Nataša Leverić Špoljarić (Povijest glazbe u živom zvuku, slici i riječi – prikaz projekta Barok na dvoru Pavla Markovca).

Nezaobilazna tema bila je propitivanje adekvatnosti i svrsishodnosti udžbenika u nastavi glazbe u školama, čime su se bavili Darko Novosel (Ispunjava li udžbenik kao dio nastavne tehnologije svoju ulogu u glazbenoj nastavi u osnovnoj školi?) te Goran Sučić i Ante Gašpardi (Od tradicionalnog udžbeničkog do suvremenog e- poučavanja u glazbenoj nastavi). Uvodno pozvano predavanje održao je Pavel Rojko (Plaidoyer za izravno učenje glazbe).

Prostor za izmjenu mišljenja na ovom su simpoziju dobili i studenti, okupljeni u Prvi forum glazbene pedagogije. Na tribini su raspravljali o temi Studij glazbene pedagogije u Hrvatskoj: prednosti i nedostaci, dok su se radionice fokusirale na Projekt 'Moja domovina' (Maja Bolić i Aleksandra Smolić), Uporabu suvremenih tehnologija u predškolskim ustanovama (Ana Čorić) i Korištenje računalom u nastavi glazbe (Elvis Međeral).

U sklopu simpozija predstavljena je i knjiga Lade Duraković Ideologija i glazbeni život: Pula 1945.-1966., iznimno vrijedan prinos muzikologiji u Istri. Ispred Hrvatskog muzikološkog društva, uz samu autoricu, promovirali su je Vjera Katalinić i Stanislav Tuksar.

Građa simpozija Glazbena nastava i nastavna tehnologija: mogućnosti i ograničenja objavljena je u istoimenom zborniku koji su sudionici već imali u rukama tijekom njegova održavanja. Ona može biti pomoć nastavnicima u organizaciji i izvođenju odgojno-obrazovnoga rada, oživljavanju i obogaćivanju nastavnih metoda i oblika rada te doprinos zanimljivosti i djelotvornosti nastavnoga procesa. Prikladnom primjenom, odnosno poznavanjem mogućnosti i ograničenja nastavne tehnologije, zasigurno će biti bolji ishodi kako u realizaciji nastave tako i u utjecaju na kvalitetu znanja i umijeća učenika. Stalno stručno usavršavanje neminovna je potreba suvremenog učitelja, od koga se zahtijeva visoka razina kompetentnosti i očekuje pronalaženje načina podučavanja prilagođenih zahtjevima novoga vremena. Podstrek učiteljima glazbe i znanstvenicima u njihovu radu svakako pruža ovo strukovno okupljanje gdje se mogu naći pedagozi svih glazbenih područja zanimanja i tu izmijeniti iskustva i učiti. Treba stoga podržati i buduća organiziranja simpozija glazbenih pedagoga i rad spiritusa movensa cijeloga događanja Sabinu Vidulin-Orbanić.

Autorice:

Dr. sc. Lada Duraković i Nataša Leverić Špoljarić, prof.

Izvještaj je objavljen u časopisu Arti Musices 43 (1), 2012, str. 135-138.