U Puli je 25. i 26. rujna 2009. godine održan (Prvi) Međunarodni simpozij glazbenih pedagoga u organizaciji Odjela za glazbu i Odsjeka za glazbenu pedagogiju Sveučilišta Jurja Dobrile. Organizacijski odbor na čelu sa mr. sc. Sabinom Vidulin-Orbanić učinio je izniman napor, podsjetimo da Simpozij nije bio budžetski planiran, da ovaj znanstveni skup bude veoma uspješno organiziran. Činjenice koje svjedoče o tomu mogu se pobrojati gotovo taksativno:

• Od ideje do realizacije proteklo je manje od godinu dana što je veoma kratak period uzme li se u obzir samo činjenica krajnje nepovoljnih uvjeta u godini recesije i akutni nedostatak financija za svaku aktivnost. No čini se da Počasni odbor nije postojao samo na papiru: Sveučilište, Grad, Županija i resorno Ministarstvo dali su podršku i neophodan financijski impuls pa je Simpozij mogao početi barem sa tehničke točke gledišta.
• Vremenski rok od poziva (ožujak) do prijave sudjelovanja s dostavom sažetaka (do 30. travnja), te rok za dostavu radova (do 30. lipnja 2009. godine) bio je također iznimno kratak. Ipak, za simpozijska izlaganja i za zbornik radova uvršteno je 14 znanstvenih i stručnih radova, i tri radionice koje su održane u okviru simpozijskih dešavanja. Među njima i 5 izlagača iz inozemstva (2 iz Slovenije i 3 iz Bosne i Hercegovine) što u odnosu na ukupan broj učesnika čini skoro trećinu. Time je Simpozij priskrbio pridjev međunarodni što će posebno imati refleksiju na buduće simpozije. Na razini Hrvatske učesnici su bili iz više centara: od Osijeka, Zagreba, Čakovca, naravno Pule i Poreča, pa sve do Zadra i Splita.
• Svi odabrani radovi su recenzirani, kategorizirani i klasificirani što je simpozijski standard ali i rezultat brzog i učinkovitog rada Programskog odbora.
• Učesnike je na dolasku dočekao dopadljivo vizualno oblikovan i odštampan zbornik radova sa svom potrebnom uređivačkom opremom, kao i separatno štampana izlaganja. Ovo je doista rijetkost; obično simpozijski zbornici iz uvijek istih razloga (financije) znaju kasniti i po godinu dana, čak i dulje.
• Simpozij se odvijao prema utvrđenoj satnici dva dana, između ostalog dopunjen sa dva ukusno osmišljena koncerta u organizaciji Odjela za glazbu. Svako tko je imao priliku barem jednom (po)raditi na organizaciji nečega sličnog zna koliko je „sitnica“ potrebno dovesti u red kako bi sve teklo po protokolu. Skup je bio u pristojnom broju popraćen od strane kolega i studenata.
• Imajući sve ovo u vidu, kao i da se radi tek o prvom skupu moramo ponoviti već izrečenu tvrdnju: Prvi međunarodni simpozij glazbenih pedagoga u Puli veoma je uspješno organiziran.

Tema Simpozija bila je Obrazovanje učitelja glazbe u svjetlu današnjih i budućih promjena usmjerena prema područjima: Bolonjski proces, HNOS, Nacionalni kurikulum, sadašnje i buduće promjene u glazbeno-nastavnoj praksi. Po jedan od odabranih znanstvenih radova bavio se pitanjima Bolonjskog procesa, HNOS-a, Nacionalnog kurikuluma; ostali su bili na tragu sadašnjih i budućih promjena u glazbenom obrazovanju. Četiri stručna rada govorila su o radu sa učenicima sa posebnim potrebama, glazbenom obrazovanju odgojitelja u vrtiću, te prijedlozi u svezi sa nastavom solo pjevanja i harmonije. Tri radionice bavile su se pitanjima lakšeg savladavanja nekih glazbeno-teorijskih pojmova, muziko- i plesnom terapijom, i suvremenim tehnologijama u glazbenoj edukaciji.

Zašto se ovdje nećemo baviti ekspertizom pojedinačnih radova? Zato što to i nije bila nakana. Svi radovi su već izlagani i objavljeni u zborniku radova pa vjerujemo da je uputno svakom tko je zainteresiran da pogleda zbornik. Nećemo nabrajati niti imena učesnika jer bi i to zahtijevalo da svakom ponaosob posvetimo prostor shodno njegovim znanstvenim referencama, posebno intencijama njegovog teksta, i dr. Reći ćemo samo da je bilo ozbiljnih radova sa iskusnim izlagačima koji su u svakom trenutku vladali problematikom kojom se bave. No, bilo je i radova koji su uvršteni zbog iskrenog htijenja autora koji su svoje istraživačko (ne)iskustvo nadomjestili velikim entuzijazmom. To je naravno čisto ljudski i kolegijalno prirodna situacija; svi su nekad i negdje imali svoja prva simpozijska izvješća. Sve dok Međunarodni simpozij glazbenih pedagoga u Puli ne zaokruži svoju fizionomiju i učvrsti znanstvenu reputaciju bit će takvih slučajeva: neki znanstvenici i pedagozi će svojim učešćem i prisustvom doprinositi i afirmaciji samog Simpozija; s druge pak strane nekim pedagozima će Simpozij prije svega značiti ličnu referencu. To naravno nije razlog da Prvom Međunarodnom simpoziju glazbenih pedagoga u Puli ne dodijelimo prolaznu ocjenu i na znanstvenoj razini. Kad se pregleda i pročita svih 17 tekstova objavljenih u Zborniku radova jasno je da postoji kritična masa znanstveno korisnog štiva i informacija.

I na kraju, koji je smisao i svrha još jednog simpozija glazbenih pedagoga u općoj inflaciji raznih simpozija, seminara, savjetovanja, i sl.? Dobro osmišljeni i organizirani pedagoško-znanstveni skupovi uvijek imaju mjesto i vrijeme. Kako u uvodniku Zbornika radova piše urednica Vidulin-Orbanić: "Ono što želimo i čemu se nadamo jest da će se naši susreti nastaviti i postati važna osnova stručnog i permanentnog obrazovanja, mjesto u kojemu će zajednički interesi pridonijeti boljitku struke!" Ostaje nam za nadati se i vjerovati da će tako i biti. Još jednom sve čestitke za ostvareno i želje za još uspješnije buduće simpozije.

Autor:
dr. sc. Senad Kazić, Muzička akademija u Sarajevu